Ključne činjenice
- Proizvodnja jaja 2024719,1 mil. komadaRS 417,1 mil., FBiH 295,3 mil., Brčko 6,7 mil.; −6 % u odnosu na 2023Izvor (novi prozor) ↗
- Kokoši nesilice 2024oko 3,7 mil.prosječno 193 jajeta po kokoši godišnjeIzvor (novi prozor) ↗
- Otkupna cijena 20240,20 KM po jajetuprosječna potrošačka cijena 0,40 KM po komaduIzvor (novi prozor) ↗
- Izvoz u EUsamo jaja za preraduodobreno 2019; konzumna jaja još nisu odobrena (stanje jul 2025)Izvor (novi prozor) ↗
Ko proizvodi jaja u Bosni i Hercegovini
Među najvećima su Agreks i Bingo; studija za Vladu Nizozemske (2025) navodi i farme Koka Produkt (Ljubinje) i Rakić (Bijeljina).
U Republici Srpskoj je 2024. proizvedeno 417,1 miliona jaja, u Federaciji BiH 295,3 miliona, a u Brčko distriktu 6,7 miliona. To je ukupno 719,1 miliona – oko 6 % manje nego godinu ranije. Prosječna kokoš u BiH snese oko 193 jajeta godišnje.
| Proizvođač | Mjesto | Šta firma navodi o sebi |
|---|---|---|
| Agreks | Donji Žabar | osnovan 1991, kavezni i podni uzgoj, marka „Naj jaje“; oko 70 miliona jaja godišnje (2021) |
| Bingo – Farma koka nosilja | Živinice (Ciljuge) | oko 186.000 jaja dnevno, kapacitet oko 55 miliona jaja godišnje, marka „Friško sa farme“ |
Agreks je, prema pisanju Capitala iz 2021, bio jedina firma iz BiH s dozvolom za izvoz jaja za industrijsku preradu u EU. U 2020. je u EU izvezao oko 5 miliona takvih jaja, a oko 7,5 miliona jaja klase A u Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru.
Bingo, trgovački lanac iz Tuzle, ima vlastitu farmu kokoši nesilica u Živinicama, pa su jaja „Friško sa farme“ istovremeno i proizvod trgovca i domaće farme.
Pored velikih farmi, jaja prodaju i mali proizvođači na pijaci i na kućnom pragu. Ko drži do 50 kokoši nesilica i prodaje direktno kupcu ili na lokalnoj pijaci, može biti oslobođen obaveze označavanja jaja, ako na mjestu prodaje stoje njegovo ime i adresa.
Šta znači oznaka na ljusci
Pravilnik o standardima za stavljanje jaja na tržište (Službeni glasnik BiH 25/10) propisuje da oznaka proizvođača na jajetu ima tri dijela: način uzgoja kokoši, državu porijekla i broj proizvođača. Oznaka mora biti visoka najmanje 2 mm.
Prvi broj je najvažniji za kupca:
| Broj | Način uzgoja |
|---|---|
| 0 | ekološki uzgoj |
| 1 | slobodni uzgoj |
| 2 | štalski (podni) uzgoj |
| 3 | kavezni (baterijski) uzgoj |
Iza tog broja slijedi oznaka države, a zatim broj farme. Tako svako jaje iz trgovine ima trag do farme na kojoj je sneseno.
Klasa, veličina i rok na kutiji
U trgovini se prodaju jaja klase A, odnosno svježa jaja. Jaja klase B smiju se isporučivati samo prehrambenoj i neprehrambenoj industriji – njih kupac na polici ne treba ni vidjeti.
Prema težini, jaja klase A dijele se na četiri veličine:
| Veličina | Težina |
|---|---|
| XL – vrlo velika | 73 g i više |
| L – velika | od 63 g do manje od 73 g |
| M – srednja | od 53 g do manje od 63 g |
| S – mala | manje od 53 g |
Na kutiji moraju pisati oznaka centra za pakovanje (počinje s BA za Bosnu i Hercegovinu), klasa A, veličina, datum minimalnog roka trajanja, način uzgoja, preporuka da se jaja čuvaju na hladnom i, ako jesu, da su jaja oprana. Datum minimalnog roka trajanja ne smije biti duži od 28 dana od dana kad je jaje sneseno. Riječ „ekstra“ smije stajati na kutiji samo do devetog dana nakon nošenja.
Jaja su i jedan od 14 alergena koje Pravilnik 68/13 traži da budu istaknuti na deklaraciji svake hrane koja ih sadrži – od tjestenine do kolača.
Zašto u EU idu samo jaja za preradu
Evropska komisija je 2019. Bosnu i Hercegovinu stavila na listu zemalja iz kojih se smiju uvoziti jaja, ali samo jaja za industrijsku preradu. Razlog: program kontrole salmonele u BiH tada nije ocijenjen kao jednako vrijedan onom u EU. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je tada najavilo da je sljedeći korak zahtjev za izvoz konzumnih jaja, za šta je uslov odobren program kontrole salmonele.
Prema studiji o sektoru peradarstva rađenoj za Vladu Nizozemske (jul 2025), izvoz u EU (Italija, Mađarska, Hrvatska) i 2024. je bio isključivo izvoz jaja za industrijsku preradu, a odobrenje za konzumna jaja se očekivalo do kraja 2026. Da li je do toga došlo, nismo pronašli u zvaničnim izvorima.
Ista studija navodi da je BiH 2024. uvezla oko 1,13 miliona kg konzumnih jaja, najviše iz Srbije, a izvezla oko 1,36 miliona kg – u EU za preradu, u Srbiju i Crnu Goru. To je mali dio domaće proizvodnje: jaja na našim policama većinom dolaze s domaćih farmi.
Ima li zaštićenih jaja u BiH?
Nema. U registru oznaka geografskog porijekla Agencije za sigurnost hrane BiH jaja se spominju samo u nazivu grupe „Ostali proizvodi životinjskog porijekla (jaja, med…)“, a u toj grupi su upisani Majevički med, Romanijski med i Gatački kajmak iz mješine.
Kako kupovati domaća jaja
- Pročitaj prvi broj na ljusci0, 1, 2 ili 3 govori kako su kokoši držane; ti biraš šta ti je važno.
- Provjeri oznaku centra za pakovanjena kutiji počinje s BA ako su jaja pakovana u BiH.
- Pogledaj rok i veličinurok je najviše 28 dana od nošenja; S, M, L i XL govore o težini, ne o kvalitetu.
- Kod malih proizvođača pitajko drži do 50 kokoši može biti oslobođen označavanja jaja, ali tada mora istaknuti ime i adresu.
- Skeniraj barkodBiraj387 pokazuje proizvođača. Barkod 387 sam po sebi nije dokaz porijekla.
Mi ti pokažemo. Ti biraš.
Više domaćih kategorija: domaće meso i mesni proizvodi, domaći hljeb i brašno i domaći mliječni proizvodi.
Česta pitanja
Šta znači broj 3 na jajetu?
Da su kokoši držane u kaveznom (baterijskom) uzgoju. Broj 0 znači ekološki, 1 slobodni, a 2 štalski (podni) uzgoj.
Koliko dugo traju jaja?
Datum minimalnog roka trajanja na jajima klase A ne smije biti duži od 28 dana od dana kad je jaje sneseno.
Da li BiH uvozi jaja?
Malo. BiH je 2024. proizvela 719,1 miliona jaja, a uvoz konzumnih jaja bio je oko 1,1 miliona kg, a izvoz oko 1,4 miliona kg (u EU samo za preradu), prema studiji za Vladu Nizozemske.
Mogu li se jaja iz BiH prodavati u EU?
Od 2019. samo jaja za industrijsku preradu. Za izvoz konzumnih jaja potreban je program kontrole salmonele koji EU prizna.
Moraju li jaja s pijace imati oznaku?
Proizvođač s najviše 50 kokoši nesilica koji prodaje direktno ili na lokalnoj pijaci može biti oslobođen označavanja, ali mora istaknuti ime i adresu.
Izvori
- Pravilnik o standardima za stavljanje jaja na tržište (Sl. glasnik BiH 25/10) (novi prozor) — FAOLEX
- Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH za 2024. (novi prozor) — Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, maj 2025.
- Odobren izvoz jaja iz BiH u Evropsku uniju (novi prozor) — MVTEO BiH, jul 2019.
- Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1395 (novi prozor) — Evropska komisija, 10.09.2019. (kopija teksta na legislation.gov.uk)
- Market study of the poultry sector in Bosnia and Herzegovina (novi prozor) — Ministarstvo poljoprivrede Nizozemske (LVVN), jul 2025.
- Miličić: Od početka godine nije bilo izvoza jaja (novi prozor) — Capital.ba, 17.03.2021.
- Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani (Sl. glasnik BiH 68/13) (novi prozor) — Agencija za sigurnost hrane BiH
- Registar oznaka geografskog porijekla (novi prozor) — Agencija za sigurnost hrane BiH, pregledano 02.11.2026.
- GS1 Company Prefix (novi prozor) — GS1
- Agreks – Istorijat (novi prozor) — Agreks d.o.o.
- Agreks – Sektori (novi prozor) — Agreks d.o.o.
- Bingo farma – O nama (novi prozor) — Bingo d.o.o. Tuzla
- Friško sa farme (novi prozor) — Bingo d.o.o. Tuzla
- Zahtjev za obnovu okolinske dozvole – Bingo d.o.o. Tuzla, Farma Ciljuge (novi prozor) — Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2023.