Ključne činjenice

Zašto domaće nije uvijek lako prepoznati

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina je 2025. uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko 5,5 milijardi KM, a izvezla oko 1,3 milijarde KM. Na policama se zato domaći i uvozni proizvodi nalaze jedni pored drugih, često sa sličnim pakovanjima i nazivima.

Uz to, isti brend može imati proizvode iz više pogona, trgovački lanci prodaju vlastite marke različitih proizvođača, a dio domaćih firmi koristi uvozne sirovine. Zato ne postoji jedan znak koji sve rješava. Postoji nekoliko provjera koje zajedno daju dobru sliku.

Pet koraka u prodavnici

  1. Okreni pakovanjeNa deklaraciji potraži naziv i adresu proizvođača te, ako je navedeno, mjesto ili zemlju proizvodnje.
  2. Razlikuj proizvođača od uvoznika„Uvoznik“ znači da je proizvod napravljen izvan BiH. „Distributer“ samo pokazuje ko proizvod prodaje, a „Proizvedeno za“ da ga je napravila druga firma.
  3. Ne sudi po barkoduPrefiks 387 pokazuje gdje je firma dobila broj, ne gdje je proizvod napravljen.
  4. Potraži zaštićenu oznakuZnak ZOP, ZOGP ili GTS Agencije za sigurnost hrane BiH ima pravila koja se kontrolišu.
  5. Uporedi s domaćom alternativomSkeniraj proizvod ili otvori imenik i pogledaj ko u BiH pravi isti proizvod.

Šta deklaracija mora (i ne mora) reći

Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13) u članu 26. traži zemlju ili mjesto porijekla u dva slučaja: kada bi izostanak tog podatka mogao zavarati kupca i za određene vrste mesa. Ako je porijeklo navedeno, a glavni sastojak dolazi odnekud drugdje, i to mora biti jasno.

To znači da mnogi proizvodi uopće ne moraju navesti zemlju porijekla. Tada ti najviše govori ime i adresa proizvođača i oznaka pogona, a ne slika na prednjoj strani ili zastava na etiketi.

Barkod: koristan, ali nije dokaz

Prve cifre barkoda (npr. 387 za BiH) dodjeljuje GS1 organizacija zemlje u kojoj je firma registrovala broj. Domaća firma može imati strani prefiks, a strani proizvod domaći. Barkod je zato dobar za brzo pretraživanje, ali odluku donosi deklaracija.

Zaštićene oznake: najjača garancija

Za 24 prehrambena proizvoda iz BiH porijeklo ili način proizvodnje štiti zakon – od Livanjskog sira i Visočke pečenice do Semberskog kupusa i Sarajevskih ćevapa. Takav proizvod nosi znak Agencije za sigurnost hrane BiH, a pravila provjeravaju kontrolna tijela.

Halal certifikat je druga vrsta oznake: govori o načinu proizvodnje prema standardu, a ne o tome gdje je proizvod napravljen.

Sezona i pijaca

Kod voća i povrća sezona je najbolji saveznik. Šljive, maline, jabuke i krompir se u BiH uzgajaju u velikim količinama, pa je u njihovoj sezoni velika šansa da je roba domaća. Na pijaci pitaj „odakle je?“, a u prodavnici pogledaj natpis na kutiji ili cijeni.

Kada nisi siguran

Skeniraj barkod u aplikaciji Biraj387. Pokazat ćemo dostupne podatke o proizvodu i izvoru, a ako postoji, i domaću alternativu iste kategorije. Mi ti pokažemo – ti biraš.

Ako želiš planirati unaprijed, pripremili smo listu domaćih marki po kategorijama.

Ako je podatak na pakovanju netačan

Sumnjaš da deklaracija navodi pogrešno porijeklo? Prigovor možeš uputiti Instituciji ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH ili nadležnoj tržišnoj inspekciji. Netačan podatak u našoj aplikaciji prijavi preko stranice za ispravke.

Česta pitanja

Kako znam da je proizvod napravljen u BiH?

Pogledaj deklaraciju: ime i adresu proizvođača i, ako je navedeno, mjesto ili zemlju proizvodnje. Ako piše „Uvoznik“, proizvod je napravljen izvan BiH. Najjaču garanciju daju zaštićene oznake porijekla.

Da li barkod 387 znači da je proizvod domaći?

Ne nužno. Prefiks 387 znači da je firma broj dobila od GS1 BiH. Mjesto proizvodnje provjeri na deklaraciji.

Mora li na svakom proizvodu pisati zemlja porijekla?

Ne. Propisi BiH to traže kada bi izostanak zavarao kupca i za određeno meso. Zato često najviše govori ime i adresa proizvođača.

Gdje mogu prijaviti netačnu deklaraciju?

Instituciji ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH ili nadležnoj inspekciji u svom entitetu, kantonu ili Brčko distriktu.

Izvori

  1. Analiza poljoprivredno-prehrambenog sektora za 2024/2025 (novi prozor) — Vanjskotrgovinska komora BiH, mart 2026.
  2. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće u Federaciji BiH po kantonima i općinama, 2025 (novi prozor) — Federalni zavod za statistiku, saopćenje 8.4
  3. Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani, Sl. glasnik BiH 68/13 (novi prozor) — FAOLEX (FAO), član 26.
  4. Registar oznaka porijekla i geografskog porijekla (novi prozor) — Agencija za sigurnost hrane BiH, pregledano 22.10.2026.
  5. Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH (novi prozor) — pregledano 22.10.2026.
  6. Federalna uprava za inspekcijske poslove (novi prozor) — pregledano 22.10.2026.