Ključne činjenice

Kalendar po mjesecima

Kalendar je pripremljen na osnovu uobičajenih rokova sazrijevanja u klimi BiH i služi kao orijentacija, ne kao službeni podatak.

MjesecS polja i iz voćnjakaIz plastenikaIz skladišta
januar – februar–salata (ograničeno)jabuke, krompir, kupus, kiseli kupus, luk, mrkva
mart–salata, mladi luk, špinatjabuke, krompir, kupus, luk
aprilsalata, blitva (Hercegovina)salata, rotkvice, prvi krastavcijabuke, krompir
majjagode, salata, prve trešnje (Hercegovina)krastavci, prvi paradajz–
junijagode, trešnje, višnje, mladi krompir, rani kupusparadajz, paprika–
julimaline, borovnice, višnje, kajsije, breskve, lubenice, paradajz, krastavci, tikvice, mladi kukuruzparadajz, paprika–
augustbreskve, rane šljive, smokve, lubenice, paradajz, paprika, rane jabuke i kruške, prvo grožđe––
septembaršljive, jabuke, kruške, grožđe, smokve, paprika, paradajz, krompir, bundeve––
oktobarjabuke, kasne kruške, kupus, krompir, luk, bundeve, poriluk–početak skladištenja
novembar – decembarkupus, poriluk, korjenasto povrće–jabuke, krompir, luk, kupus, mrkva, bundeve

Mandarine se u BiH uzgajaju samo u malim količinama, pa ih u kalendaru ne navodimo.

Krajevi i njihove kulture

  • Šljiva je najvažnija voćka u BiH: prema Agenciji za statistiku BiH 2023. je bilo 36.633 ha šljivika. U Gradačcu se svake godine krajem augusta održava sajam šljive.
  • Maline su važan izvor prihoda u Srebrenici i Bratuncu, gdje se beru u julu.
  • Semberija je poznata po kupusu, lubenicama, paprici i paradajzu, sve više iz plastenika. Semberski kupus ima zaštićenu oznaku geografskog porijekla.
  • Krompir iz Nevesinja, Fojnice i Rogatice nosi zaštićene oznake geografskog porijekla.
  • Smokve se u Hercegovini, npr. u Lokvama kod Čapljine, beru od augusta.

Kako prepoznati domaću robu

Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13) traži oznaku porijekla samo kada bi njen izostanak mogao zavarati kupca i za određeno meso. Opću obavezu da se kod rasutog voća i povrća uvijek istakne zemlja porijekla u propisima BiH nismo pronašli. Zato:

  1. Pogledaj natpis na cijeni ili kutijiAko je zemlja porijekla napisana, to je pouzdanije od usmene priče.
  2. Pazi na sezonuJagode u februaru ili lubenica u maju gotovo sigurno nisu s domaćeg polja.
  3. Traži ime proizvođačaKutije s imenom i adresom ili telefonom uzgajivača pokazuju ko stoji iza robe.
  4. Pitaj na pijaci„Odakle je?“ je sasvim normalno pitanje. Prodavač koji sam uzgaja će rado odgovoriti.
  5. Pakovano voće i povrćeNa pakovanju potraži proizvođača ili pakera i zemlju porijekla.

Česta pitanja

Kada su domaće jagode u sezoni?

U Hercegovini od početka ili sredine maja, u sjevernoj Bosni od kraja maja, do kraja juna.

Kada je sezona šljiva u BiH?

Glavna berba je od kraja augusta do kraja septembra. Rane sorte stižu već u augustu.

Koje domaće voće i povrće ima zimi?

Iz skladišta: jabuke, krompir, luk, kupus, kiseli kupus, mrkva i bundeve.

Mora li na pijaci pisati odakle je voće?

Opću obavezu za rasuto voće i povrće nismo pronašli u propisima BiH. Pitaj prodavača i čitaj natpise na kutijama.

Izvori

  1. Biljna proizvodnja 2023, prvo izdanje (novi prozor) — Agencija za statistiku BiH, 15.10.2024.
  2. Registar oznaka porijekla i geografskog porijekla (novi prozor) — Agencija za sigurnost hrane BiH, pregledano 22.10.2026.
  3. Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani, Sl. glasnik BiH 68/13 (novi prozor) — FAOLEX (FAO), član 26.
  4. Maline Bratunca (novi prozor) — Radio Slobodna Evropa
  5. Svježe bh. šljive na evropskim trpezama (novi prozor) — Radio Slobodna Evropa
  6. Povrće iz Bijeljine u prodavnicama EU (novi prozor) — Radio Slobodna Evropa
  7. Smokve iz Lokava (novi prozor) — Radio Slobodna Evropa, 2024.
  8. Sajam šljive Gradačac (novi prozor) — Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, 27.08.2025.