Domaće i ekonomija: šta pokazuju brojke o hrani u Bosni i Hercegovini

Trgovina hranom: veliki uvoz, rastući izvoz

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 2025. iznosio je 5,55 milijardi KM, a izvoz 1,32 milijarde KM. Deficit od oko 4,2 milijarde KM je najveći u posljednjih osam godina – 2018. je bio 2,4 milijarde. Istovremeno je izvoz porastao za 10,4 %, a pokrivenost uvoza izvozom blago se popravila na 23,7 %.

Komora kao razloge navodi skuplje inpute (gnojivo, gorivo, sjeme), zavisnost prerade od uvoznih sirovina i nedovoljna ulaganja. Dio rasta vrijednosti uvoza je i efekat viših cijena.

Ko pravi hranu u BiH

Proizvodnja prehrambenih proizvoda je po vrijednosti prodanih proizvoda najveća grana prerađivačke industrije: 3,31 milijardi KM u 2025. prema Agenciji za statistiku BiH. Samo u Federaciji BiH u proizvodnji hrane radi 13.916 ljudi, a u proizvodnji pića još 1.403. Industrijska središta su općine kao Tešanj, Visoko i Gradačac.

Polje prije police

Na početku lanca su poljoprivrednici. U BiH je registrovano oko 142.000 poljoprivrednih gazdinstava, a u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu radi 7,1 % svih zaposlenih. Mljekare otkupljuju samo 40–45 % kravljeg mlijeka – ostatak se prerađuje na farmi, troši u domaćinstvu ili prodaje na pijaci.

Domaće na stranim policama

Najveći izvozni proizvodi u 2025. bili su biljna ulja, keksi i vafli, mesne konzerve, mlijeko i pavlaka te smrznute maline. Najviše se izvozi u zemlje regiona i Evropske unije.

Šta to znači za kupovinu

Statistika ne može reći koliko radnih mjesta „spasi“ jedna kupovina, i nećemo to tvrditi. Ali brojke pokazuju da iza domaćih proizvoda stoje stvarni pogoni, radnici i farme u BiH. Kada znaš ko je napravio proizvod, možeš svjesno birati. Mi ti pokažemo. Ti biraš.